
Prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je, nakon što su Srbiji sredinom prošle godine uplaćena prva sredstva Evropske unije u iznosu od 51,66 miliona evra u okviru pretfinansiranja iz Plana rasta za Zapadni Balkan, odobrena uplata još 56,5 miliona evra, od ukupno 112 miliona evra.
Mali je istakao da to pokazuje posvećenost Srbije ispunjavanju ciljeva iz Reformske agende, iako nam je napredak blago usporen zbog domaćih negativnih dešavanja, izrazivši uverenje da će se to brzo nadoknaditi i da će se naša zemlja vratiti na put ubrzanog razvoja i daljih reformi.
To je naš apsolutni prioritet i tome ostajemo posvećeni. Jasno smo trasirali svoj evropski put i na njemu ćemo ostati dok ne ispunimo sve reformske ciljeve, naglasio je prvi potpredsednik Vlade.
On je objasnio da će od odobrenih 56,5 miliona evra direktno u budžet Srbije biti uplaćeno 26,3 miliona evra, dok je 30,2 miliona evra namenjeno projektima u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
Mali je napomenuo da se sredstva Evropske komisije odnose na reforme sprovedene u drugoj polovini 2024. godine, a od sedam koraka predviđenih Reformskom agendom za taj period Evropska komisija je procenila da je Srbija ostvarila implementaciju trećeg energetskog paketa, uvođenje 5G mreže i usklađivanje sa viznim režimom EU.
Prema njegovim rečima, ove reforme doprinose modernizaciji ekonomije, jačanju institucionalnih kapaciteta i poboljšanju poslovnog okruženja u Republici Srbiji.
Reformski proces ostaje naš prioritet. Već smo sproveli mnoge reforme, a realizovaćemo i sve preostale. Srbija je u prethodnih 15 godina prešla dug put, dobili smo brojna priznanja svetskih institucija za do sada ostvareni uspeh, a kritike su uvek dobrodošle kada dođe do usporavanja. Svaka podrška na tom putu je značajna, poručio je Mali.
Srbija je, u skladu sa rokovima koje je postavila Evropska komisija, prvi zahtev za plaćanje podnela 14. marta 2025, dok je drugi zahtev podnet 15. jula 2025. godine, pri čemu je ocena ispunjenosti koraka iz drugog zahteva još u toku.
Srbija je juče podnela i treći zahtev za plaćanje Evropskoj komisiji, u ukupnom iznosu većem od 95 miliona evra, a koji obuhvata osam dodatnih koraka u skladu sa Reformskom agendom Republike Srbije.
Pravila Plana dozvoljavaju maksimalno kašnjenje od dve godine za primenu mera iz 2024. godine i godinu dana kašnjenja za reforme od 2025. do 2027. godine.
Da bi povukla opredeljeni novac od ukupno milijardu i 588 miliona evra, Srbija će morati da sprovede 98 koraka navedenih u Reformskoj agendi, i to u četiri ključne oblasti: poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora, zelena i digitalna tranzicija, ljudski kapital i vladavina prava.
U 2026. godini predviđeno je 516 miliona evra, a u 2027. godini Srbija može da računa na 529 miliona iz Plana rasta, navodi se u dokumentima u vezi sa Reformskom agendom Srbije.
Evropska komisija je krajem 2023. godine usvojila Plan rasta za Zapadni Balkan, sa ciljem jačanja procesa približavanja regiona Zapadnog Balkana EU kroz postepeno uključivanje u određene politike, programe i prednosti članstva u EU već u pripremnoj fazi pre zvaničnog pristupanja.
Plan ima za cilj da ubrza ekonomski rast i doprinese bržoj društveno-ekonomskoj konvergenciji regiona sa državama članicama EU.